Pwosedi pou trete chabon aktive a tipikman konsiste de yon karbonizasyon ki te swiv pa yon aktivasyon materyèl kabonèz ki soti nan orijin vejetal. Carbonizasyon se yon tretman chalè nan 400-800°C ki konvèti matyè premyè an kabòn lè li minimize kontni matyè temèt yo epi ogmante kontni kabòn nan materyèl la. Sa ogmante fòs materyèl la epi kreye yon estrikti pore inisyal ki nesesè si yo vle aktive chabon an. Ajiste kondisyon karbonizasyon yo ka afekte pwodwi final la anpil. Yon ogmantasyon nan tanperati karbonizasyon an ogmante reyaktivite, men an menm tan diminye volim porositë ki prezan yo. Diminisyon volim porositë sa a se akòz yon ogmantasyon nan kondansasyon materyèl la nan tanperati karbonizasyon ki pi wo, sa ki bay yon ogmantasyon nan fòs mekanik. Se poutèt sa, li vin enpòtan pou chwazi tanperati pwosesis ki kòrèk la ki baze sou pwodwi karbonizasyon ki vle a.
Oksid sa yo difize soti nan kabòn nan, sa ki lakòz yon gazifikasyon pasyèl ki ouvri porositë ki te fèmen anvan epi devlope plis estrikti pore entèn kabòn nan. Nan aktivasyon chimik, kabòn nan reyaji nan tanperati ki wo avèk yon ajan dezidratan ki elimine majorite idwojèn ak oksijèn nan estrikti kabòn nan. Aktivasyon chimik la souvan konbine etap karbonizasyon ak aktivasyon an, men de etap sa yo ka toujou fèt separeman selon pwosesis la. Yo te jwenn gwo sifas ki depase 3,000 m2 /g lè yo te itilize KOH kòm yon ajan aktivasyon chimik.
Chabon aktive ki soti nan diferan matyè premyè.
Anplis ke li se yon adsorban ki itilize pou plizyè rezon diferan, chabon aktive ka pwodui apati yon pakèt matyè premyè diferan, sa ki fè li yon pwodwi ki versatile anpil ke yo ka pwodui nan plizyè zòn diferan selon matyè premyè ki disponib la. Kèk nan materyèl sa yo gen ladan yo kokiy plant yo, nwayo fwi yo, materyèl bwa, asfalt, kabid metalik, nwa kabòn, depo dechè ki soti nan dlo egou, ak dechè polymère. Diferan kalite chabon, ki deja egziste nan yon fòm kabonik 5 ak yon estrikti pò devlope, yo ka trete plis pou kreye chabon aktive. Malgre ke chabon aktive ka pwodui apati prèske nenpòt matyè premyè, li pi ekonomik e pi respekte anviwònman an pou pwodui chabon aktive apati materyèl dechè. Chabon aktive ki pwodui apati kokiy kokoye yo te montre yo gen gwo volim mikropò, sa ki fè yo matyè premyè ki pi souvan itilize pou aplikasyon kote yo bezwen yon gwo kapasite adsorption. Syur ak lòt materyèl dechè bwa yo genyen tou estrikti mikropò ki byen devlope ki bon pou adsorption nan faz gaz la. Pwodui chabon aktive apati grenn oliv, prin, abriko, ak pèch bay adsorban trè omojèn ak yon dite siyifikatif, rezistans a fwotman ak yon volim mikwopò ki wo. Yo ka aktive dechè PVC si yo retire HCl anvan, sa ki bay yon chabon aktive ki se yon bon adsorban pou ble metilèn. Yo menm pwodui chabon aktive apati dechè kawotchou. Pou distenge ant pakèt prekisè posib yo, li vin nesesè pou evalye pwopriyete fizik ki kapab rezilta yo apre aktivasyon an. Lè w ap chwazi yon prekisè, pwopriyete sa yo enpòtan: sifas espesifik porositë yo, volim porositë ak distribisyon volim porositë, konpozisyon ak gwosè granules yo, ak estrikti chimik/karaktè sifas kabòn nan.
Chwazi bon prekisè a pou bon aplikasyon an trè enpòtan paske varyasyon materyèl prekisè yo pèmèt kontwole estrikti pò kabòn yo. Diferan prekisè yo gen diferan kantite makropò (> 50 nm) ki detèmine reyaktivite yo. Makropò sa yo pa efikas pou adsorption, men prezans yo pèmèt plis chanèl pou kreyasyon mikwopò pandan aktivasyon. Anplis de sa, makropò yo bay plis chemen pou molekil adsorbat yo rive nan mikwopò yo pandan adsorption.
Dat piblikasyon: 1ye avril 2022